Direktori škole

1955 — danas · Osam rukovodilaca

Prelaskom na osmogodišnju nastavu 1955. godine mjesto direktora postaje stalna funkcija u školi u Bijeloj. Od tada do danas školu je vodilo osam ljudi.

Prije 1955 — upravitelji škole

Dok je škola bila četverorazredna, vodili su je upravitelji. Prvi je bio Simeon Zloković, prota parohije u kojoj se nalazila crkvena zgrada Ćelija; za njim Vasilije Zloković i Ilija Zloković, čije se ime kao „Diriktora i Nadziratelja“ nalazi u školskim dokumentima između 1846. i 1853. godine.

Temeljnim državnim zakonom o osnovnom školstvu iz 1869. godine crkva gubi tu ulogu i učitelje postavlja država. Prvi tako postavljeni učitelji i ujedno upravitelji bili su Savo Kristo i Stanislav Margetić. Slijede Dragomir Rapovac, koji školom upravlja s malim prekidima od 1884. do 1925, Daroslava Rapovac do penzionisanja 1935, Maksim Zloković do 1941, a poslije Drugog svjetskog rata Vjera Milić i Vasilija Ilić, do 1955. godine.

I
Avro Leposavić, direktor škole 1955–1978.

Avro Leposavić

1955 – 1978

Rođen 1916. godine u Konjusima kod Andrijevice. Učiteljsku školu pohađao je u Vršcu, a maturirao u cetinjskoj Učiteljskoj školi 1941. godine. Poslije Drugog svjetskog rata radio je u osnovnim školama i dobijao najviše ocjene školskih nadzornika, što je bilo presudno za njegovo postavljenje na čelo Doma djece ratne siročadi u Pljevljima — doma koji se kasnije preselio u Bijelu. Kada je 1955. godine ovdašnja četvororazredna škola postala osmorazredna, Narodni odbor Opštine Herceg-Novi postavio ga je za direktora. Na toj dužnosti ostao je do penzionisanja 1978. godine.

  • Prvi direktor osmogodišnje škole, na čelu ustanove 23 godine.
  • Odlikovan Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
II
Savo Lalović, direktor škole 1978–1989.

Savo Lalović

1978 – 1989

Rođen 1934. godine u Ulcinju. Višu pedagošku školu, grupa srpski i ruski jezik, završio je na Cetinju 1956. godine. Odmah po završetku školovanja jednu godinu radio je u ovoj školi, a nakon odsluženja vojnog roka kratko u osmogodišnjoj školi u Risnu, pa od 1958. do 1962. kao nastavnik u Aleksandrovcu. Godine 1962. vraća se u Bijelu, radi u svojoj struci do 1969, potom je pomoćnik direktora do 1978, kada ga je savjet škole izabrao za direktora.

  • Renoviranje i djelimična ponovna izgradnja školske zgrade.
  • Festival pionirskog proznog stvaralaštva Jugoslavije, po kome je Bijela postala poznata širom zemlje.
  • Oktobarska nagrada Opštine Herceg-Novi (1984) i Majska nagrada SIZ-a osnovnog obrazovanja (1988).
III
Svetozar Seferović, direktor škole 1993–1998.

Svetozar Seferović

1993 – 1998

Rođen 1932. godine u Kutima kod Herceg-Novog. Učiteljsku školu završio je 1950. godine u Nikšiću, a istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Kao učitelj i profesor radio je u više osnovnih škola, u gimnaziji i školskom centru u Herceg-Novom. Osim što je vodio školu u Bijeloj, bio je načelnik odjeljenja za društvene službe, potpredsjednik i predsjednik Izvršnog odbora Skupštine opštine Herceg-Novi, te odbornik i delegat u republičkom SIZ-u obrazovanja.

  • Autor knjige „Kalendar događaja u NOR-u u opštini Herceg-Novi 1941–1944“ i koautor fotomonografije o gradu.
  • Nosilac Ordena za vojne zasluge sa srebrnim mačevima i španskog odlikovanja Del Mar Océano.
IV
Milorad Bojat, direktor škole 1992–1993. i 1998–2001.

Milorad Bojat

1992 – 19931998 – 2001

Rođen 1939. godine u selu Brijeg, opština Plužine. Pedagogiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1969. godine. Radio je kao asistent i profesor u Učiteljskoj školi u Gnjilanu, na poslovima profesionalne orijentacije i socijalne zaštite u Herceg-Novom, kao direktor i pedagog dječjeg vrtića „Naša radost“, savjetnik u prosvjetno-pedagoškoj službi, u Zavodu za školstvo i kao nadzornik za predškolsko vaspitanje u Ministarstvu prosvjete. Školu u Bijeloj vodio je privremeno 1992/93, a zatim kao direktor od februara 1998. do aprila 2001. godine, poslije čega je nekoliko mjeseci radio kao njen pedagog.

  • Unio u rad škole iskustvo prosvjetnog savjetnika i nadzornika.
  • Doprinos organizaciji stručno-pedagoškog rada.
V
Radovan Kosović, vršilac dužnosti direktora 1989–1991.

Radovan Kosović

v.d. 1989 – 1991

Rođen 1938. godine u Gornjim Trepčima. Osnovnu školu završio je u rodnom selu, gimnaziju „Stojan Cerović“ u Nikšiću, a pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Vršilac dužnosti direktora bio je od oktobra 1989. do 1991. godine, a i poslije toga ostao je u školi kao pomoćnik direktora.

  • Istakao se kao pedagog — Ljetopis bilježi najviše ocjene inspekcijskih službi za njegov rad.
  • Doprinos reformskom preobražaju ustanove.
VI
Radojica Jeknić, direktor škole 1991–1992, 2001–2003. i 2003–2012.

Radojica Jeknić

1991 – 1992v.d. 2001 – 20032003 – 2012

Rođen 1950. godine u selu Crna Jela, opština Šavnik. Višu pedagošku školu, grupa istorija i geografija, završio je u Nikšiću. Do januara 1991. godine radio je kao nastavnik i direktor OŠ „25. maj“ u Vitkovićima kod Tešnja, gdje je za svoj rad nagrađivan. Školu u Bijeloj vodio je u trima navratima, u periodu prijema izbjegličke djece, raspada jednog i uspostavljanja novog sistema, te priprema za prelazak na devetogodišnju nastavu.

  • Obnovio brojne aktivnosti škole poznate iz ranijih vremena.
  • Afirmisao školu na opštinskim, republičkim i državnim takmičenjima.
  • Obezbijedio sredstva za održavanje zgrade i opremanje kabineta savremenim nastavnim sredstvima.
VII
Jarmila Pilat Radović, direktorica škole 2012–2021.

Jarmila Pilat Radović

2012 – 2021

Prva žena na čelu škole u Bijeloj. Njen rad obilježila je modernizacija nastave uz istovremenu brigu o tradiciji ustanove.

  • Sanacija krovne konstrukcije i fiskulturne sale.
  • Inicijator brojnih kulturnih manifestacija.
VIII
Nataša Franić, direktorica škole od 2021. godine.

Nataša Franić

v.d. 2021 – 20222022 – danas

Prva direktorica koja je i sama bila učenica ove škole. Njen mandat obilježen je posvećenošću očuvanju tradicije uz otvorenost prema novim načinima rada.

  • Intenzivna modernizacija škole savremenom tehnikom.
  • Digitalizacija nastave i uprave.

Izvor: monografija „Osnovna škola u Bijeloj (1812–2005)“, autor Dragoljub Jeknić, i Ljetopis škole. Podaci od 2005. godine dopunjeni iz dokumentacije škole.